Linuks operativni sistem – šta je bre to dođavola?
„Linuks (Linux) operativni sistem – šta je bre to dođavola?“ – je standardno pitanje koje dobijem od osobe kojoj nakon silnih muka/frka/ludila sa virusima, kočenjem sistema i ostalih problema na Windows mašinama predložim nešto novo.
Pitanje jeste na mestu, jer taj operativni sistem sada po nekoj statistici koristi malo više 1% svih korisnika personalnih računara i generalno, malo se zna o njemu, što zbog moćnog i dobro osmišljenog marketinga Microsoft-a, Apple-a i ostalih korporacija, što zbog straha od novog.
– To ti je nešto kao Windows, samo nećeš imati u skorije vreme probleme koje si do sada imala vezano za računar je moj standardni odgovor, koji opet nije na mestu jer Linuks nije nešto kao Windows već je potpuno drugačija filozofija– A šta ja mogu da radim na tom Linuksu? – opet pitanje na mestu jer važi mišljenje da je Linuks ono crno sa nekim slovima/hiroglifima u kome rade debeli hakeri sa cvikama marke kafanska piksla, manijaci koji nikada nisu imali videli devojku i potencionalne ubice koje juri FBI.
Sve što si i na Windows-u, eventualno nećeš moći da igraš fensi igrice (mada je i ovo ograničenje delimično ukinuto dolaskom Valve – velikog proizvođača igrica…na Linuks platformu. Kažem delimično, jer korisnici u 99% slučajeva igraju krekovane/pečovane igrice koje su skinuli sa torenta a toga još uvek u Linuksu nema). A to…muzika/filmovi/radio/internet/Fejsbuk/Čet/Video Pozivi/Torenti/onlajn igrice marke Farmwille i slično…..sve bez ikakvih problema.
Linuks operativni sistem je legalan, dakle ništa krek, peč, serijal, ubica aktivacije i ostalo. Hajde samo to, nego eto, instalirao sam ga i na poslovnom kompu i najnormalnije radim u njemu i bez ikakvih problema. Imam ja i Windows 7 na računaru, ali samo kao sekundarni operativni sistem, jer otkud znam, možda mi za nekad zatreba.
Pročitajte još i: Šta je to konkretno Linuks meni doneo dobro u životu, uključujući i poboljšanje finansijkog stanja
E sad, ono što Windows korisnike zanima….koliko je komplikovano raditi u Linuksu, kako se instaliraju programi. Obično svi, taj operativni sistem vezuju za rad u terminalu, i opšte je mišljenje da je on dozlaboga komplikovan. E pa nije evo i zašto:
- Programi se instaliraju jednostavno da jednostavnije biti ne može. Odeš u takozvani Softver Menadžer, ukucaš svoju lozinku, ukucaš u pretragu koji te program zanima, pritisneš Enter, pritisneš Install….i to je to. Ukoliko se desi da nekog programa nema u tom Softver Centru, onda malo proguglaš i to je to, mada u principu sve što ti treba se nalazi tu. Hoćeš da deinstaliraš program? Procedura je ista, samo umesto Install klikneš na Remove i to je to.
- Odmah nakon instalacije Linuksa, sve je spremno za rad. Dakle tu je i video plejer, i audio plejer, čet klijent, Firefox/Chrome, PDF čitač, kancelarijski paket LibreOfice, program za rezanje diskova, pregledač slika itd.
- Hardver u velikoj većini slučajeva bude ceo prepoznat pa nema onog Windows-ovog “ nađi pravi drajver – skini drajver – instaliraj drajver – restartuj računar“. Evo skoro sam sa kolegom sa posla instalirao štampač HP-1020. Procedura instalacije je protekla ovako: Utakni jedan kraj kabla u štampač, sada utakni drugi kraj kabla u računar. Da, to je to, možeš da štampaš.
- Ako je besplatan, kako to da je čist? Pa tako, cela zajednica ljudi stoji iza njega, i ukoliko se primeti neka nepravilnost u samom softveru to se odmah prijavljuje i rešava.
- Po difoltu nemate privilegije da se igrate sa sistemskim folderima, tako da ona moja omiljena „Deca mi obrisala System32“ nije moguća. Da bi ste se igrali sa sistemskim programima, fajlovima i slično, morate da imate administratorski pristup tj rut (root) pristup, a njega u principu ne možete dobiti ako ne znate šta tačno radite.
Dakle, rezime priče je da ne morate da budete informatičar / sistem inženjer / kompjuterski zaluđenik da bi koristili Linuks. Dovoljno je samo neko da vam ga instalira (u početku) i to je to, mada priznaćete i Windows vam je sigurno neko instalirao sem ukoliko ste ipak u malo boljim odnostima sa računarima.
E u ovom blogu koji sam pokrenuo juče, ću vam u nekom od sledećih postova objasniti u KORAK-PO-KORAK žargonu kako vi sami da instalirate taj Linuks (a naravno objasniću vam i kako vi sami da instalirate i Windows) i videćete, da je to, narodski rečeno, sprdnja.
(Kada se kaže Linuks misli se prvenstveno na takozvani Linuks Kernel koji predstavlja jezgro odnosno motor operativnog sistema, ali nisam želeo sada da vas zračim i bombardujem terminima poput Distro, terminal itd.. te pošto je i uvrežen u narodu pojam Linuks kao operativni sistem, a i isti se tako označava i na Vikipediji – onda ćemo ga i mi tako zvati)
KORISNI DOMAĆI LINKOVI:
- LiBRE Magazin – besplatan online magazin u PDF formatu namenjen kako početnicima tako i naprednijim korisnicima a od skora i u blog verziji
- Linuks za Sve – sajt namenjen kako početnicima u Linuksu, tako i naprednijim korisnicima i administratorima (hrvatski jezik)
- Forum UBUNTU zajednice u Srbiji – Zajednica Ubuntu korisnika u Srbiji i regionu
- Linuks u Srbiji – Gugl+ zajednica
- Ubuntu Hrvatska – zajednica Ubuntu korisnika u Hrvatskoj
- Slackware.rs Forum
- Kako početi? Linuks Mint u dual-but varijanti sa Windows-om
niokola
24/07/2013 @ 20:56
Ja imam problem.
imam linux suse 10 idem na instalaciju dodje do instaliranje platforme i dalje nece restartujese i pise error 17.
neznam o cemu se radi ali ako neko meze da pomogne neka me kontaktira na email
nikoladjenovic@gmail.com
Kompjuteraš blog
03/08/2013 @ 20:37
Jesi li probao sa nekim drugim distroima?
zdravek
27/11/2014 @ 17:10
nemam zvuka uopšte! sve sam pokušavao, al ne snalazim se baš u ovom linuxu? pomozite…
Andrija
02/01/2016 @ 12:18
Sa Linuksom sam se prvi put susreo pre nekih 6-7 godina kada sam instalirao čini mi se OpenSuse 10, ali sam između ostalog, imao problem što mi nije prepoznao modem, pa nisam imao izlaz na internet. Svaki put da bih rešavao neki problem morao sam da restartujem računar, pokrenem Windows pa se zatim vratim u Suse. Pošto rešenje skoro nikada nisam pronalazio iz prve, ovu operaciju sam morao da ponavljam i do dest puta, što je bilo jako zamorno i iritirajuće.
Ne sećam se kako, ali mi prošle godine (sada već pretprošle) ponovo pade na pamet da probam neku Linuks distribuciju. Verovatno zbog prezentacije na srpskom, moj izbor je pao na Ubuntu. Instalirao sam verziju 14.10 (inače da kažem da sam to uradio bez ikakve pripreme tipa „kako da instaliram Linuks“ i sl.), i sećam se da sam podelio status na fejsbuku (da kažem da i jako retko delim ushićenja i mudrovanja putem društvenih mreža, možda napišem 5-6 takvih statusa godišnje) kako mi se računar ubrzao bar 30% prostom promenom OS. Da li je to stvarno tako bilo ne znam, ali sam imao takav utisak. Ventilator koji je pod Windowsom brujao kao veš-mašina, gotovo da se više nije čuo.
Da moje ushićenje novim OS ne bi bilo potpuno, pobrinula su se dva sitna problema. Oba se tiču veb pretraživača, odnosno fajerfoksa i hromiuma koje sam najčešće koristio. Zbog nekih problema sa intelovim drajverima, kada bih koristio jutjub uz pomoć fajerfoksa, snimak bi seckao, kočio, gubila bi se rezolucija, dok kada bih isti snimak gledao u hromiumu sve bi išlo kako treba. Sa druge strane u hromiumu nisam mogao da pregledam blogove u vordpresu (seckali su i kočili prilikom skrolovanja), pa sam morao da se vraćam u fajerfoks, a to je sve prilično iritantno naročito kada tražiš rešenje za neki svoj problem. Ali sam ipak nastavio da koristim Linuks jer sam sračunao da je ono što sam dobio prelaskom na ovaj OS više od problema koje su mi stvarale ove dve „sitne“ greške.
Rešenje je usledilo sa verzijom 15.04. Vordpres i jutjub su proradili u oba pretraživača. Više nije bilo potreba da koristim malo jedan, malo drugi. Međutim, radost nije dugo trajala jer se ubrzo pojavio problem sa fleš-plejerom u fajerfoksu.
Svaki čas sam morao da vršim neka podešavanja ili instalacije tipa „možda proradi, a možda i ne“. Taman sam se navikao na takav režim rada, kad dođe verzija 15.10 koja postade upravo ono kako sam zamišljao rad na računaru. Istina, prvih mesec dana je bilo manjih problema, ali posle nekoliko zakrpa sve je leglo na svoje mesto.
Još samo Wine da proradi, i mojoj sreći neće biti kraja.
Nastavljam dalje sa Linuksom, a pozivam i druga da ga isprobaju. Ja sa Windows free više od godinu dana.
Ivan
07/03/2016 @ 16:17
Koji Linux preporučujete za ovu „mašinu“? 🙂
Toshiba Satellite A200-1YX
Core 2 Duo T5450 1.66GHz 2GB 160GB 15.4 Notebook
Kompjuteraš blog
07/03/2016 @ 16:43
Biraj: http://zeljko.popivoda.com/gnulinux-za-starijeslabije-racunare/
Ivan
07/03/2016 @ 16:18
Koji Linux preporučujete za ovu „mašinu“? 🙂
Toshiba Satellite A200-1YX
Core 2 Duo T5450 1.66GHz 2GB 160GB 15.4 Notebook
Bojan
28/06/2016 @ 09:33
Linux Mint 17.2 Rafaela ili 17.3 oba 64 bitna.
Bojan
07/08/2016 @ 13:17
Linux Lite 3.0
Derivat Ubuntua ima ga skoro za svaku masinu.
Bio laptop ili pc.
Milos
07/08/2016 @ 12:31
Da li neko zna, sta moze da izazove kod laptopa „hard freeze“ na Linux sistemima, dok se to kod Windows-a ne desava ?
Asus x551MA.
Bojan
07/08/2016 @ 13:15
Kao što i sami znate malo ljudi je uopšte informisano o linuxu kao operativnom sistemu.
Uglavnom ide komercijala gde ima novca tamo gde nema nije interesantno i zanimljivo.
Ali velika zabluda linux distroa sada ima preko 200 stotine ako ne i vise.
Za sve racunske masine koje su napravljene od 90 godina pa do dana danasnjeg.
Ako kazem da ima linux distroa koji rade sa ves 16 mb rama hoce li neko poverovati.
Mislim da nece i sa njim idete na internet.
Windows se pretvorio u komercijalu dok Apple to kosta papreno i hardwer i softwer sa podrskom koja je ogranicena posle toga cao.Novi racunar i novi softwer.
Ali zato linux je tu za sve ostalo i svakim danom je sve mocniji i bolji.
Licno windows sam koristio od 99 do 2012 godine sada vise ne.Presao sam na linux i ne zalim za tim uopste.Za svakodnevni rad i vise nekog dovoljan i snazan operativni sistem.Povremeno sam eksperimetisao sa Knopix live cd – om kao i sa Mandrak linuxom i Fedorom.Ali kada se pojavio Ubuntu sa svojim derivatima izbio je u prvi plan.I ubedljivo vodi.Za ostale ostaje windows i apple operativni sistem naravno kod njih sve to kosta.
Zarko
30/09/2016 @ 21:22
Interesuje me dali postoji za bilo koji linux neka vrsta eksplorera kao na Windows sistemima
Kompjuteraš blog
30/09/2016 @ 21:24
Pa većina je kao na Windows-u, od Nautilusa pa nadalje
Kurjak
02/10/2016 @ 19:25
Pre mesec dana prešao sam sa Windows-a na Linux/Ubuntu. Sve radi savršeno. Zahvaljujući ovom sajtu kao i mnogim drugima dosta stvari sam naučio o Linuxu. Be free be open! 🙂
bojan
01/05/2017 @ 16:58
trenutno koristim linux mint 17.3 mate 32 bit version i fenomenalno radi.kakav ubuntu ,ubuntu nije vise ono sto je nekada bio,postao je cista komercijala ,i sprdnja,mint je sistem buducnosti ,probajte ko nije ,i necete se pokajati.
Goran
13/06/2017 @ 20:12
Citam sad komentare pa mi malo,izviniyte smesno,kad se setim kakve sam muke imao da se prestelujem sa windowsa na Ubuntu
Marko
23/01/2018 @ 17:31
Zdravo. Molio bih da mi odgovoris ako nije problem na nekoliko pitanja, 1. Zasto mi na linux mintu web cam „nije u redu“ ,ne cuje se ton a na win 10 je ok ali kad instaliram upravljački program za kameru,ako to treba da uradim na linuxu kako da to uradim?
2.zasto mi uvek telefon koji je na istoj mrezi skenirajuci sve (antivirus avast,avg) kaze da mi je ruter ranjiv ,nudi resenja da na ruteru sav http saobracaj preusmerim na port 80 i da je potreban cak i IT-strucnjak a moj provajder kaze da je sve u redu.Za sada imam win 10 a imao sam linux mint ali zbog problema sa kamerom sam ga izbrisao
3.u duall boot varijanti na win 10 je vreme dva sata unazad mislim a na linuxu normalno dok sam tako koristio moj komp (firmware rutera je stari od 2010/11 god i ne mogu ga nadograditi) ruter je huawei hg 530. adresa primarnog dns servera je od provajdera. Unapred zahvalan
QNAP
11/02/2018 @ 17:36
Isti slučaj kod mene kao kod Gorana koji je rekao da mu deluje smešno kada se seti kakve je muke imao da se prešaltuje sa Win-a na Linux. Koristio sam do sada pored Windows-a i Linux distribucija i macOS i ovaj treći mi je najviše legao (čitaj najmanje problema). Kod prebacivanja sa Windows-a na Linux (Ubuntu, Mint…) pola stvari mi nije radilo iako sam imao želju da zauvek obrišem Windows i pređem na Linux. Idemo redom:
1. Tačped nije fluidan kao na Windows-u, zumiranje isto tako. Nisu radili ni svi pokreti ni nakon podešavanja u OS-u pa ni uključivanje/isključivanje tačpeda kada se doda miš za korišćenje.
2. Nije radio wifi (kasnije sam namestio) ali nikada nisam uspeo blutut da podesim da radi. Meni je blutut bitan zbog par uređaja iako mnogima nije.
3. Laptop sa Linux-om je bio poprilično topliji (odmorište za dlanove). Isto tako bio je i bučniji od Windows-a. Pošto imam Intel + AMD grafiku pokušao sam razne kombinacije, igrao sam se u BIOS-u i tamo isključivao diskretnu, ma šta god radio bio je lap dosta topliji.
4. Pola stvari nije radilo na tastaturi: prečice fn + … pokušavao sam ali nisam uspeo da namestim.
5. O programima ne bih trošio reči, pored svakodnevnog korišćenja Adobe Acrobat-a, ABBYY Fine Reader-a i MS Office-a koliko god da sam se trudio nisam našao alternativu. Libre je odličan ali Acrobat i ABBYY ne može ni jedan program da zameni ako imate milion skeniranih stranica pa neke morate da izbacite/obrišete, druge da ubacite, deo tih skeniranih stranica da konvertujete u Word preko ABBYY-ja itd, tako da sam morao da ostanem na Windows-u (ili macOS-u).
6. Igrice ne igram godinama tako da mi je po tom pitanju Windows nebitan.
7. Jeste Linux free, jeste „do jaja“ ako sve proradi iz prve nakon instalacije (ovo se dešava na dektop mašinama), jeste najbolji za programiranje, servere… jeste da ima mali milion besplatnih zamena za programe ali nije to to. Navikao sam da sve radi na Windows-u/macOS-u pa to ti je.
8. Malo o macOS-u. Imao sam do nedavno Mac mini sa Apple tastaturom i trekped-om (Apple naziv za tačped) i to je ono što bi svako trebao da proba i uveri se šta znači najjednostavniji OS. GUI kako za koga, meni je super, neko ne voli. Nakon prvog uključivanja svi drajveri rade. Odmah pita za update i nema onog glupog čekanja kao na Windows-u gde se Windows update instalira 100 godina i gde pita 30x za novi update nakon svakog restarta a nema ni traženja NET Framwork-a i ostalih zezancija tokom instalacije programa. Nakon kratkog update-a i restarta lagano se instaliraju programi (i oni koji nedostaju na Linux-u) i to je to. Korišćenje trekped-a je uživancija, daleko je fluidnije na macOS-u skrolovanje, zumiranje, prebacivanje „prozora“. Svidelo mi se i kako izgledaju i funkcionišu osnovni ugrađeni programi dok te iste programe kod Windows-a odmah brišemo (Safari, Mail, Notes, Reminders, Calendar…). Mini sam prodao pa čekam novi koji bi trebalo da podržava 4K@60hz. Mana je svakako cena jer se može kupiti za isti novac daleko bolja PC konfa. Da ne ispadne da sam Apple ventilator, kupio sam iPad (želeo sam da se naviknem na tablet) i posle mesec dana prodao. Nikako mi ne odgovara iOS i cela ta tablet filozofija tako da verovatno nikada neću više kupiti tablet, niti je jednostavno dugotrajno držanje tableta od skoro 10″, niti je jednostavno kucanje…
Hackintosh je dobra stvar da se vidi kako OS funkcioniše ali pratim teme i vidim čim izađe novi update odmah nešto ne radi kako treba, tipa brauzer radi sporije… dok se to ne dešava na „original“ macOS-u.
Rezime: da se ne zavaravamo Linux je odličan za krug ljudi kojima je namenjen (za programere, OS za servere, za firme zbog legalnog OS-a i softvera) i tačno je da čim se instalira odmah ima ono šta je većini potrebno: brauzer za surf, programe za muziku, video, ali i dalje neće doživeti veliki uspeh ako se ne desi preokret i ne bude korisnicam sve radilo iz prve jer malo ko danas ima vremena i želje da se satima igra sa podešavanjem OS-a, tipa ne radi ti neki drajver i odeš na net i otvoriš nekoliko stranica i čitaš i otvoriš terminal i pokušavaš razne kombinacije sa neta i ideš na to ako prođe, prođe. Za laptopove je posebna priča i ako proizvođači ništa ne učine po pitanju drajvera i softvera za kameru/tačped/prečice za tastaturu… još je manja verovatnoća da će u budućnosti Linux biti zastupljeniji. Niko ne planira ni da menja hardver ako ne postoje drajveri za skener, štampač, kameru i šta sve ne. Korisnici žele zaokružen a ne polu proizvod.
Vrag
12/02/2018 @ 01:14
Kažeš da ti je legao Mek, sve radi iz prve, svi drajveri rade bez problema?
A da li si probao pre instalacije Linuksa da se informišeš da li za konfiguraciju koju koristiš rade svi drajveri na Linuksu?
Ili zašto nisi naručio neku od Linuks sertifikovanih mašina i koristio Linuks na takvim mašinama?
Ako si se već namrštio i pitaš se da li te zaje***am, odgovor je- ne. Ali ako te već oduševio Mek kod kojeg se operativni sistem instalira isključivo na „posebno pripremljenu“ konfiguraciju tj običnom korisniku nije izvodljivo da potera Hakintoš na nekoj opštedostupnoj konfiguraciji zašto ne bi sebi dozvolio slične uslove i za Linuks?
Naravno da nije Linuks idealan i da nedostaju neki od profesionalnih alata ali treba imati u vidu da daje mnogo više nego što korisnik ulaže u njega. Ako se malo obrati pažnja pri kupovini računara i na vreme se raspitamo koje to komponente nemaju adekvatnu podršku na
uštedećemo sebi i živaca ali i ulepšati rad na računaru.
QNAP
12/02/2018 @ 09:24
To je problem. Kada kupuješ laptop/desktop znaš da će Windows raditi jer postoje drajveri (za određenu verziju Windowsa). Kada kupuješ Mac znaš da će macOS raditi jer postoje drajveri. Kada kupuješ lap/desk NE ZNAŠ šta će raditi a šta neće kod Linux-a. Nisam kupovao Linux mašinu već sam imao lap i Windows a želeo sam da probam Linux (dual boot). Sada ne smem da kupim skener, određenu matičnu ili lap koji mi odgovara po karakteristikama zato što nije Linux podržan? Naravno da može sve da se uklopi pri kupovini ali ja sam već imao svoj hardver i želeo da se prebacim sa Windowsa na Linux i to je ono što mnoge koči: drajveri i softverska rešenja.
Da se razumemo, nemam ništa protiv Linux-a i drago mi je što postoji ali umesto da se baziraju da pravno nateraju proizvođače hardvera da kreiraju drajvere za Linux, oni prave i dalje stotine distribucija (Mint, Mandriva, Ubuntu, Arch…) umesto da se ujedine i naprave jednu (kao što je macOS) i da bude 100% ispeglana. Svako par meseci ide nova verzija (uz LTS koji se izbacuje svako par godina). Kada bi bila jedna verzija i da izbacuju na primer svako pet godina novu verziju verovatno bi i proizvođači napisali drajvere. Ovako kada imaš svako pola godine nove verzije možda je i proizvođačima hardvera muka da se igraju sa pisanjem.
Zašto ne bi na Linuxu na svim mašinama sve radilo iz prve?
JA
20/03/2018 @ 16:41
Odgovaram korisniku QNAP. @QNAP Druze da li si ti normalan, msm bukvalno normalan? Kakve gluposti ovo pises? prvo ne znas ni razliku izmedju Distribucija a to je ono najlakse. Kakav macOS kakve gluposti?
JACK TORRANCE
21/04/2018 @ 15:22
Al sam napravio haos sinoć :). Obavesti me update manager da su stigla ažuriranja i ja po inerciji selektujem sve (select all). Nisam ni pogledao da su poslednjih nekoliko rizični level 5 (a pre toga nisam ni pročitao da ova ažuriranja mogu da naruše stabilnost sistema, mada sam pročitao i da kod nekih korisnika prođu i odrade posao najnormalnije bez ikakvih problema). Elem u toku update-a – buf, ugasi se komp sam od sebe (nikad se nije desilo od kako imam ovu relativno novu mašinu). Promenio sam sve boje u licu pitajući se: ŠTA JE BRE OVO :D. Sačekao malo, upalio komp, sve uredu, samo linux ne pomišlja da se podigne i dobijem obaveštenje grub error ili tako nešto. Probam da uđem u windows 10, radi bez problema.
Ništa, šteknem ja live usb na kome je linux mint (mrzelo me da probam da sređujem grub), formatiram particije root i boot za svaki slučaj, pokrenem instalaciju ponovo, sve radi. I ne samo to, nego linux zapamtio i stvari poput poslednje otvorenih stranica u mozilli (jedino što sam izgubio bookmarks, ali to mi i nije tako strašno, takođe zapamtio mi login na skajpu kad sam ga ponovo instalirao, zapamtio i kbdx fajl u keepass-u itd. Ništa od ovoga nisam morao ponovo da učitam, dok bih u windowsu morao svaki put (nemam backup preko clonezzile i nikako da se nateram da ga napravim, ali imam recovery particiju u windowsu ukoliko nešto krene po zlu, a podatke čuvam što u klaudu, što na eksternom hardu, što na D particiji).
Odmah sam uradio ažuriranja linuksa, ali samo level 1 2 i 3. Uzeo sam i da proverim temperature hardvera preko psensor aplikacije, sve je uredu. Očigledno mi je rizični netestirani update level 5 napravio frku (moj utisak je da mi se zbog toga ugasio komp, možda je krenuo da skida neku drljavu verziju drajvera za matičnu ili tako nešto).
Ovo je najveći gaf koji mi se desio do sada u mintu (ali opet mojom nepažnjom, tako da ne krivim linux za to 🙂 ). Inače osim nekih sitnijih bagova mogu reći da radi gotovo besprekorno. POZDRAV 🙂
teks
30/04/2018 @ 20:33
pa nije bas sve tako krasno i divno na linuxu,problem su razni drajveri,vecina ljudi ne zeli da satima trazi drajver za graficku ili nesto slicno,a jos ako ima stariju graficku tu tek nema spasa i ako ce recimo na zvanicnom sajtu graficka i dalje biti podrzana za windows itd..svaki sistem ima svoje mane
Zoran
09/06/2018 @ 10:23
Operativni sistem o kome se ovde govori ne zove se Linux nego GNU/Linux, jer je Linux samo kernel. 1984. godine je počeo razvoj GNU operativnog sistema pod vođstvom Richard Stallman koji je i osnovao pokret za slobodan softver. Do 1992. godine imali su skoro sve komponente GNU operativnog sistema, samo je nedostajao jedan važan deo, kernel. Oni su do tada već 6 godina radili na GNU Hurd kernelu, ali su izabrali suviše naprednu arhitekturu pa se projekat pretvorio u istraživanje. Srećom te godine LInus Torvalds je oslobodio svoj kernel Linux izdavši ga pod GNU GPL licencom. Tada je Linux kernel u građen u GNU operativni sistem i to je bio prvi kompletno slobodan operativni sistem od koje sve današnje distribucije potiču. GNU projekat je principijalni i osnovni razvijač tog operativnog sistema i zato zaslužuji da se sistem zove GNU/Linux. Osnovan vrednost GNU/Linux operativnog sistema je da je slobodan. Slobodan softver znači da poseduje u svojoj licenci 4 osnovne slobode, a one su:
1. slobodu da se program pokreće u bilo koju svrhu
2. slobodu da se program proučava i menja – podrazumeva pristup izvornom kodu
3. slobodu da se program umnožava da bi se pomoglo bližnjem
4. slobodu da se program poboljšava i da se te promene puštaju u javnost, tako da cela zajednica ima koristi
Boki
04/01/2020 @ 01:19
Ja, kao korisnik sistema baziranih na Linux jezgru, jos od Mandrake Linuxa, savetovao bi vas na sledeci nacin.
Da li preci na sistem baziran na Linux jezgru u 2019+?
Nikako! Zasto prelaziti? Mozete pored postojeceg sistema, za 2-3 hiljade dinara dodati SSD od 120GB i instalirati neku Linux distribuciju i polako se privikavati i videti da li je sistem baziran na Linux jezgru uopste za vas! – Treba mu dati vremena!
Sistem baziran na Linux jezgru ume cesto da naljuti i iskusnog korisnika, a ne pocetnika. Sto se tice izbora distribucije, ja bih vam predlozio da se drzite starih Ubuntu(Debian), Debian i Fedora distribucija sa Gnome 3 grafickim interfejsom. Treba izbegavati Slackware (kod nas ranije po forumima popularnu). Takodje, nemojte juriti distribucije kao sto su Mint(Ubuntu(Debian)) (e, sada ce me napljuvati), Arch, Manjaro, MX Linux, Elementary i to sve sto je skoro nastalo. To je samo trend, a trend ce proci.
Za ove „profesionalce“ sto se kunu u Arch (a, ne umeju ni da ga instaliraju, bez youtube-a), neka probaju staru zver Gentoo. 🙂